Nema univerzalne definicije duševnih bolesti. Često se ponašanja koja krše društvena pravila smatraju znakovima duševne bolesti. Nadalje, ponašanje koje se u jednoj kulturi smatra duševno bolesnim u drugoj će se možda smatrati normalnim. Neka izmijenjena stanja svijesti koja se u Zapadnim kulturama dijagnosticiraju kao duševne bolesti, možda će u Istočnim i aboridžinskim kulturama biti smatrana ključnim ljudskim iskustvima.

Uz to, većina “normalnih” ljudi priznaje razdoblja u kojima je njihova sposobnost nošenja sa situacijama bila ograničena zbog emocionalne ili stresne reakcije na krizu. Posljedica ozbiljnih životnih kriza (kao što su npr. ratovi) u pravilu je širenje simptoma duševnih bolesti kod ljudi koji su njima zahvaćeni.

Koja je razlika između “normalne” i “abnormalne” osobnosti? Gledište Soulworka je da “normalnost” postoji na hijerarhiji aktualizacije. Nešto što je u jednom kontekstu normalno, bit će abnormalno u drugom.

Mnogi zdravstveni radnici koriste Dijagnostički i statistički priručnik duševnih bolesti (DSM-IV) ili Međunarodnu klasifikaciju bolesti (ICD). DSM-IV i ICD definiraju duševne bolesti po njihovim jedinstvenim simptomima i osobitostima. Ti se simptomi, međutim, često preklapaju, razlikuju se od osobe do osobe, a ljudi ponekad simultano prikazuju više od jednog skupa raspoznatljivih simptoma.

Soulwork ne pokušava dijagnosticirati “duševne bolesti”. Umjesto toga, Soulwork istražuje što osoba želi, a određivanje željenih ishoda koje je posljedica tog postupka pouzdano identificira životne izazove. Rad na ishodima uči ljude birati i određivati si zdrave ishode!

Soulwork "skicira" strukture subjektivnog iskustva:

• Osobna povijest (Personal History): uvid u “vremensku liniju” osobnih događaja, te događaja u odnosima

• Predstavljanje prošlosti (Past Representations): uvid u prostorne matrice važnih sjećanja

• Mape odnosa (Relationship Maps): uvid u prostornu matricu važnih odnosa

• Rad na ishodima (Goalwork): uvid u prostornu matricu ishoda osobe

• Hodanje kroz san (Dreamwalk): uvid u metaforičnu matricu željene budućnosti

Neverbalni signali mogu podržavati, poricati ili obogaćivati verbalizirani sadržaj. Savjetovanje uključuje primjećivanje i reagiranje na takvu nesvjesnu komunikaciju stranke.

Soulwork istražuje odnose osobe, njezinu osobnu povijest, željene ishode i osobnu usklađenost (kongruenciju), te koristi i posljedice nastavljanja određenih ponašanja, odnosno ostvarivanja željenih ishoda. Kako bi potaknuo taj proces, Soulwork procjenjuje ponašanje koristeći tri hijerarhije:

• Apstrakcija (uključuje radove dr. Gregoryja Batesona)

• Odnosi (uključuje radove Annegret Hallanzy)

• Aktualizacija (uključuje radove  dr. Clare Gravesa)

Ishodi često uključuju olakšavanje ili kontroliranje simptoma tjelesne ili duševne bolesti. Postizanje željenog uspjeha predstavlja završetak procesa savjetovanja! Soulwork savjetovanje omogućava dugoročno olakšanje za ljude sa sljedećim simptomima “duševnih bolesti”:

Osobe sa dijagnozom poremećaja ličnosti:

• Osobe koje pokazuju tjeskobu i ograničenu percepciju sebe i drugih

• Osobe koje pokazuju pretjerani narcizam

• Osobe koje pokazuju slabu kontrolu nagona, sa problematičnim odnosima

• Osobe koje pokazuju neodgovarajuće emocionalne reakcije

Osobe sa dijagnozom anksioznih poremećaja:

• Osobe koje opisuju strah od rutinskih događaja

• Osobe koje opisuju strah od određenih objekata, situacija ili aktivnosti

• Osobe koje opisuju općeniti strah, sa ubrzanim bilom i teškoćama u disanju

• Osobe koje opisuju zastrašujuće ponovno proživljavanje traumatskih događaja

• Osobe koje kontroliraju strah uz pomoć opsesivnih misli ili kompulzija

Osobe sa dijagnozom poremećaja u raspoloženjima:

• Osobe koje opisuju jake emocije bez očitih uzorka

• Osobe koje opisuju tugu, beznadnost i osjećaj bezvrijednosti

• Osobe koje opisuju pojačane promjene raspoloženja, pretjeran osjećaj više vrijednosti, razdražljivost i probleme sa spavanjem

• Osobe koje opisuju promjene između maničnih i depresivnih ponašanja

Osobe sa dijagnozom disocijativnih poremećaja:

• Osobe sa amnezijom

• Osobe sa izdvojenim ličnostima koje se izmjenjuju u kontroli ponašanja

• Osobe koje opisuju osjećaj odvojenosti od tijela ili uma

Osobe sa dijagnozom psihosomatskih poremećaja:

• Osobe koje opisuju neobjašnjive fizičke simptome

• Osobe koje dolaze sa sljepoćom, gluhoćom ili grčevima (bez somatskih uzroka)

• Osobe koje se boje bolesti i interpretiraju sve simptome kao dokaze bolesti

Osobe sa dijagnozom poremećaja povezanih sa opojnim tvarima:

• Osobe koje dolaze se posljedicama zloporabe droga, nuspojavama lijekova ili izloženosti toksičnim materijalima

Osobe sa dijagnozom poremećaja prehrane:

• Osobe koje opisuju ozbiljne poremećaje u prehrani

• Osobe koje opisuju strah od debljanja i izbjegavaju jedenje

• Osobe koje opisuju pretjerano jedenje i namjerno povraćanje

• Osobe koje koriste preparate za sprječavanje debljanja

Osobe sa dijagnozom poremećaja u kontroli nagona:

• Osobe koje opisuju impulzivna ponašanja, kao što su vulkanske manifestacije emocija, kompulzivne krađe, piromanija, kockanje ili druge ovisnosti.

KORISTI OD SIMPTOMA